Bosna i Hercegovina na prvi pogled
Geografski položaj, historija i politika
Bosna i Hercegovina (BiH) je smještena u srcu jugoistočne Evrope,
na Balkanskom poluotoku. BiH zauzima ukupnu površinu od 51.129 kvadratnih
kilometara, što predstavlja oko dvije trećine površine koju ima,
naprimjer, Irska. Graniči sa Hrvatskom na sjeveru i zapadu, i Srbijom
i Crnom Gorom na istoku.
 Morska
obala koja se pruža duž 20 kilometara na jugu, pruža zemlji pristup
Jadranskom moru. BiH je većim dijelom planinska zemlja, sa Dinarskim
Alpama koje se pružaju duž zapadne granice. Na sjeveru se nalazi
plodna ravnica pogodna za poljoprivredu, uz granicu sa rijekom Savom.
Središnji, istočni i sjeverozapadni dijelovi zemlje obiluju šumama.
Hercegovina, koja se nalazi na jugu, više je mediteranska po svom
karakteru i klimi.
Kroz historiju, čitav niz stranih sila ostavio je traga na sadašnjoj
Bosni i Hercegovini, a najupečatljiviji je utjecaj Rimskog, Otomanskog,
i Austro-Ugarskog carstva. Tako je za četiri stotine godina vladavine
Otomanskog carstva, koja je okončana u devetnaestom stoljeću, veliki
broj stanovništva prešao na islam, pa je BiH postala zona između
islamskog i hrišćanskog svijeta. To su, uglavnom, bila mirna vremena,
kada je, zajedno, živjelo muslimansko, hrvatsko i srpsko stanovništvo.
Bosna i Hercegovina, kao i njen glavni grad Sarajevo, ostali su
u lijepom sjećanju sportskog svijeta kao mjesto gdje su se 1984.
godine održale 14. Zimske olimpijske igre. Pošto se nalazi na raskrsnici
puteva za zapadnu i istočnu Evropu, BiH ima raznolik kulturološki
pejzaž. Međutim, veliki dio bosanskohercegovačke historije dvadesetog
stoljeća stvarali su ratovi, i rasla je napetost na nacionalnoj
osnovi. U periodu od 1992. do 1995. godine, bili smo svjedoci brutalnog
rata u BiH, koji se vodio između pripadnika srpskog, hrvatskog i
bošnjačkog naroda, koji je trajao više od tri godine, nakon raspada
Jugoslavije. Potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir, ovaj
sukob okončan je u decembru 1995. godine.
Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, BiH je imala 4,4 miliona
stanovnika, i to: 43,7 odsto Bošnjaka, 31 odsto Srba, 17,3 odsto
Hrvata i 7,6 odsto drugih nacionalnosti. Stanovnici BiH na sličan
način su podijeljeni i po vjeroispovijesti: Bošnjaci su islamske
vjeroispovijesti, Srbi su pravoslavci, a Hrvati - rimokatolici.
Ostatak stanovništva čini oko sedamnaest nacionalnih manjina, od
kojih su najbrojniji Romi. Od rata nije vršen popis stanovništva,
pa tako i ne postoje službeni statistički podaci o sadašnjem nacinalnom
sastavu stanovništva BiH. Realna je procjena da sada u BiH živi
oko četiri miliona stanovnika.
Bosna i Hercegovina ima mnoga prirodna bogatstva (šume, rudno blago
i hidroenergetski potencijal), a do 1992. godine BiH je imala i
razvijenu industrijsku proizvodnju, sa prosječnim godišnjim porastom
od 1,5 odsto. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosio je
u 1991. godini oko 2.500 američkih dolara, što znači da je BiH smatrana
srednje razvijenom zemljom.
Politička i administrativna struktura
Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku,
koja zauzima 49 odsto teritorija, i polukružno se spušta od sjevera
na istok, i Federaciju Bosne i Hecegovine, koja zauzima 51 odsto
teritorija.
Sarajevo je glavni grad BiH i njeno administrativno,
kulturno i obrazovno središte je smješteno na prostoru Sarajevskog
polja.
|
 |
Svaki entitet ima svoju političku strukturu i upravu, sa krovnim
središnjim organima vlasti. Središnji, državni organi vlasti sastoje
se od Parlamentarne skupštine, koja se dijeli na Zastupnički dom
i Dom naroda, rotirajućeg tročlanog Predsjedništva (svaki član pripada
jednom od konstitutivnih naroda – Bošnjak, Hrvat i Srbin) i Vijeća
ministara, sa devet ministarstava.
Politička struktura Federacije BiH podijeljena je na tri nivo:
- Entitetski nivo, sa dvodomim Parlamentom (Zastupnički
dom i Dom naroda), predsjednikom, dva potpredsjednika i Vladom,
pod vodstvom premijera;
- Kantonalni nivo, gdje svaki od deset kantona
ima svoju skupštinu, sa ovlastima da usvaja kantonalne zakone,
kao i kantonalnu vladu;
- Općinski nivo, gdje svaka općina ima vlastito
općinsko vijeće i upravnu strukturu.
Nasuprot tome, Republika Srpska (RS) ne sastoji se od kantona,
već samo od općina. Na nivou RS postoje Narodna skupština, Vijeće
naroda, predsjednik, dva potpredsjednika, kao i Vlada, pod vodstvom
predsjednika Vlade. Sve općine imaju vlastite skupštine općina i
upravnu strukturu.
Tri su ustavna suda, jedan na državnom nivou i dva na entitetskom
nivou.
Brčko
Brčko je smješteno u Bosanskoj Posavini
i predstavlja društveni, ekonomski i kulturni centar ove regije.
|
|
Vrijedi posebno spomenuti postojanje Distrikta Brčko, čiji status
nije bio riješen Daytonskim mirovnim sporazumom, već je bio predmet
međunarodne arbitraže. Konačna odluka o statusu Brčkog donesena
je 1999. godine, kada je uspostavljen Distrikt, pod isključivim
suverenitetom države BiH, sa jedinstvenim, multietničkim, demokratskim
organima vlasti.
Brčko je trenutno pod supervizijom međunarodnog supervizora, kojeg imenuje Visoki predstavnik. Prvi lokalni izbori u Brčko Distriktu održani su 2004. godine. Šezdesetšest posto registrovanih birača s pravom glasa izabralo je 29 zastupnika u Skupštini Distikta. Zbog multientničkog karaktera Distrikta, gradonačelnik nije biran direktno. Prvi opći izbori održaće se u Oktobru 2006. Vlasti Distrikta sastoje se od Skupštine Distrikta, multietničke Vlade, policijskih snaga i sudstva.
|
