|
Povodom zahtjeva političkih zakona BiH od stranaka (SDA i HDZ BiH) da se okviru izmjena i dopuna Izbornog zakona uoči općih izbora 2010. u BiH uvede sistem zatvorenih listi, prijedloga SDA i LDS-a da mandat ubuduće pripada strankama, a ne izabranim zvaničnicima, te inicijative SNSD-a i HDZ-a BiH o povećanju izbornog praga sa tri na pet posto i uvođenju nove raspodjele mandata, reagirala je misija OSCE-a.
Ugrožavanje demokratskih principa
Šef misije OSCE-a u BiH ambasador Gary D. Robbins posredstvom Centralne izborne komisije BiH uputio je članovima Interresorne radne grupe dopis u kojem je preporučio da "razmotre stavove u vezi sa njihovim utjecajem na izborni sistem u BiH, posljedicama usvajanja na Izborni zakon i učinak na bosanskohercegovački demokratski sistem u cjelini". Čelnik misije OSCE-a u BiH ukazao je, naime, da je od uvođenja sistema otvorenih listi 2000. godine - OSCE "do sljedno i aktivno podržavao taj sistem u BiH i reagirao protiv prijedloga kojima je sugerirana promjena od otvorenih ka zatvorenim listama".
- Naš stav o tom pitanju je dosljedan, otvoren i dobro predstavljen u medijima. Dopuštanje biračima da odaberu kandidate unutar stranačkih listi ne sa mo da poboljšava povjerenje birača u sistem i odgovornost onih koji su izabrani nego i povećava unutarstranačku demokraciju, naveo je Robbins. Naglasio je da zatvorenim listama političke stranke određuju raspored kandidata na izbornom listiću, a birači moraju podržati čitavu listu, bez ikakve mo gućnosti da promijene redoslijed njihove dodjele. Ambasador je naveo kako je "upoznat, uz veliku zabrinutost, s prijedlogom da se u izborni sistem u BiH uključi obavezujući mandat" (da pripada strankama, a ne izabranim).
- To je pitanje međunarodnih i evropskih demokratskih standarda. Obavezujući mandat ne postoji ni u jednoj evropskoj državi, a većina njih ga, konkretno, zabranjuje. Mandat pripada izabranom zvaničniku. Venecijanska komisija Vijeća Evrope je, u nekoliko prilika, konstatirala da obavezujući mandati nisu u skladu s izbornim standardima i pozitivnim primjerima iz prakse. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope u svojoj rezoluciji br. 1549 (2007) konstatira da obavezujući mandat "predstavlja praksu koja je neprihvatljiva u demokratskoj državi". Osnovni princip demokracije jeste da mandati osvojeni na izborima pripadaju izabranim kandidatima,
a ne strankama. Tokom svojih mandata izabrani zvaničnici odgovorni su za odluke koje donose i zato će biti odgovorni za njih pred biračima, a ne stranačkim liderima, naveo je Robbins.
Uskraćivanje prava na predstavnike
Ka da je u pitanju uvođenje novog sistema raspodjele mandata po D’Hondt metodi (dodjela mandata po količniku 1, 2, 3, 4, 5...) nasuprot važećoj Saint Lague (raspodjela količnikom 1, 3, 5, 7, 9...), misija OSCE-a upozorava da izbor bilo koje od ovih formula za dodjelu ima posljedice koje bi se odslikavale u konačnom sastavu Parlamenta.
- Misija OSCE-a ne preporučuje kombinaciju D’Hondta povećanjem izbornog praga sa tri na pet posto kao što je predloženo. Primjena obje odredbe, D’Hondta i izbornog praga od pet posto, za rezultat bi imala sistem u kome bi veliki broj glasova postao "nedjelotvoran", time podižući na neprihvatljiv nivo broj građana koji nemaju svoje predstavnike, upozorio je Robbins.
Ambasador je reagirao i na prijedlog o povećavanju broja potpisa potrebnih kako bi stranke učestvovale na izborima. Naveo je da razlog zbog kojeg se traži minimum podrške, kako bi stranka bila ovjerena za izbore, "nisu ni predizbori za utvrđivanje stranačkih kandidata za opće izbore, ni test popularnosti".
- To je administrativni zahtjev, neophodan za postizanje djelotvornosti napora izborne administracije. Povećanje broja potpisa, neophodnih za ovjeru, sa 3.000 na 10.000, ne donosi nikakvu očiglednu korist, dok istovremeno povećava troškove izborne administracije. Broj potpisa, neophodnih za ovjeru stranke ili kandidata, nipošto ne bi trebao biti veći od broja glasova potrebnih da bi kandidat osvojio mandat, upozorio je članove Interresorne radne grupe ambasador Gary D. Robbins, šef misije OSCE-a u BiH.
|
